Što je mikoriza i kako je koristiti?

Što je mikoriza, zašto je važna i gdje se sve može koristiti samo su neka od pitanja na koja ćemo pokušati odgovoriti u ovom članku. Mikoriza (odnosno mikorizne gljive) sve je poznatiji i popularniji dodatak (gnojivo) koji koristi sve više vrtlara i voćara. Riječ je o izuzetno važnoj vezi između gljiva i korijena biljaka.

Korištenjem mikoriznih gljiva biljkama omogućujemo poboljšanu apsorpciju hranjiva i vode, što doprinosi zdravlju i većoj vitalnosti biljaka. Također je nužna za pravilan razvoj brojnih biljnih vrsta.

Ova prirodna simbiotska interakcija, koju često nazivamo „mikoriza“, drevna je biološka pojava koja igra važnu ulogu u ekosustavima već milijunima godina. Mikoriza se koristi u različitim područjima, od poljoprivrede do vrtlarstva, te postaje sve priznatija kao prirodno sredstvo za poboljšanje prinosa i smanjenje upotrebe kemijskih gnojiva.

Pojam mikoriza potječe od grčkih riječi „mykós“ (gljiva) i „rhiza“ (korijen), što doslovno znači „gljivični korijen“. U tom partnerstvu biljke gljivama osiguravaju šećere proizvedene fotosintezom, dok gljive pomažu biljkama u apsorpciji minerala i vode iz tla.

Glavni cilj mikorize je poboljšati rast i imunološki sustav biljaka, jer gljive učinkovito povećavaju površinu korijenskog sustava i time omogućuju bolji pristup hranjivima koja biljke same ne mogu dosegnuti. Važno je spomenuti da većina kopnenih biljaka sudjeluje u mikoriznoj simbiozi, što ukazuje na njezin evolucijski značaj.

Otkrivanje mikorize

Povijest otkrivanja mikorize seže u 19. stoljeće, kada su znanstvenici počeli istraživati simbiozu između gljiva i biljaka. Mikorizne veze prvi put su detaljnije istražene i opisane tijekom 1880-ih godina.

Znanstvenici poput Alberta Bernharda Franka prvi su upotrijebili izraz „mikoriza“ 1885. godine, kada su opisali simbiotski odnos između gljiva i biljaka.

Mikorizne gljive: kako djeluju?

Mikorizne gljive djeluju kroz blizak simbiotski odnos s biljkama, u kojem obje strane ostvaruju značajne koristi. Najvažnija karakteristika mikoriznih gljiva je njihova sposobnost stvaranja mreže hifa, koje se šire u tlo izvan područja do kojeg može doprijeti korijenje biljaka.

Hife su dugačke, nitaste strukture koje znatno povećavaju površinu korijenskog sustava, čime omogućuju bolju apsorpciju hranjiva i vode iz tla. Glavni cilj ovog odnosa je omogućiti biljkama pristup hranjivima koja su često teško dostupna, poput fosfora, dušika, cinka i bakra.

Zauzvrat, biljke gljivama osiguravaju ugljične spojeve, prvenstveno šećere koje proizvode fotosintezom.

Kada gljive stvaraju veze s biljkama, hife mogu prodrijeti u korijenje biljaka ili ostati na površini korijenskog sustava, ovisno o vrsti mikorize.

Osim poboljšane apsorpcije hranjiva, mikorizne gljive pomažu biljkama i u većoj otpornosti na stres, uključujući sušu, lošu kvalitetu tla i prisutnost štetnih organizama.

Kod uzgoja konoplje (ali i drugih biljaka) primjenom mikoriznih gljiva pomažemo biljkama da korijenski sustav ne napadne bolest Fusarium Wilt (vrsta gljive neprijateljske za biljke, koja se razvija pri nedostatku kisika u korijenu).

Štetnost patogenih organizama sprječavaju tako da hife djeluju kao fizička barijera, a istovremeno poboljšavaju imunološki odgovor biljaka.

Što je mikoriza: kako se dobiva?

Dobivanje mikoriznih gljiva je proces koji uključuje izolaciju gljiva i njihovo uzgajanje u kontroliranim uvjetima, kako bi se zatim koristile kao bio-gnojivo ili dodatak za poboljšanje rasta biljaka. Postoje dva glavna načina dobivanja mikoriznih gljiva:

Izolacija spora: Drugi način dobivanja je sakupljanje spora mikoriznih gljiva iz prirodnih izvora, poput šumskog tla. Spore se izoliraju i koriste za inokulaciju biljaka. Ipak, ova je metoda rjeđa jer je složenija i zahtjevnija u usporedbi s uzgojem na biljkama.

Uzgoj na biljkama: Najčešći način dobivanja mikoriznih gljiva je uzgoj biljaka zaraženih mikoriznim gljivama u sterilnom tlu. Korijenje tih biljaka se zatim iskopa i nareže na male komadiće koji sadrže hife gljiva i spore. To se korijenje potom suši i koristi kao mikorizni dodatak za druge biljke.

Što je mikoriza: glavne prednosti upotrebe

• Poboljšana apsorpcija hranjiva: Gljive pomažu biljkama da apsorbiraju važna hranjiva iz gnojiva, poput fosfora, dušika i mikroelemenata, koji su u tlu često prisutni u oblicima koje biljke ne mogu izravno iskoristiti.
• Veća otpornost na stres: Biljke koje na korijenju imaju mikorizne gljive često su otpornije na sušu i druge okolišne stresne čimbenike. Također, primjenom gljiva poboljšava se sposobnost biljaka za usvajanje vode iz tla.
• Zaštita od bolesti: Gljive mogu pomoći u zaštiti korijenskog sustava od patogena i štetnih organizama. Jedna od takvih bolesti je Fusarium Wilt.
• Poboljšanje strukture tla: Mikoriza doprinosi boljoj strukturi tla, jer poboljšava njegovo prozračivanje i drenažu, što potiče zdravlje biljaka i ekosustava. Na tom mjestu preporučujemo da sve korijene koji sadrže mikorizne gljive ostavite u zemlji (po metodi bez prekopavanja). Tako će mikorizne gljive ostati dostupne za sljedeće posađene biljke.

Mikorizne gljive: Vrste mikoriznih gljiva

Mikorizne gljive mogu se podijeliti u nekoliko glavnih skupina, ovisno o tome kako surađuju s biljkama i koje vrste biljaka inficiraju. Najčešće vrste mikorize su:

Ektomikoriza

Ektomikoriza je oblikа mikorize kod koje gljive ne ulaze u unutrašnjost biljnih stanica, već stvaraju omotač oko korijena. Hife gljiva rastu između stanica kore korijena, ali ne ulaze u same stanice.

Ektomikoriza je najčešća kod stabala u šumskim ekosustavima, poput hrasta, bukve, bora i eukaliptusa.

Glavna funkcija ove vrste gljiva je poboljšana apsorpcija fosfora i drugih mineralnih tvari iz tla.

Endomikoriza

Endomikoriza, nazvana i arbuskularna mikoriza (AM), jedna je od najčešćih oblika mikorize i nalazi se kod mnogih zeljastih biljaka, uključujući brojne poljoprivredne kulture. Kod AM-a gljive zapravo prodiru u stanice korijenskog tkiva i stvaraju strukture zvane arbuskuli, koje su odgovorne za razmjenu hranjiva između gljiva i biljaka.

To je najčešći oblik mikorize, koji inficira većinu biljaka, uključujući trave i poljoprivredne kulture. Pomaže u apsorpciji fosfora, dušika i mikroelemenata.

Erikoidna mikoriza

Erikoidna mikoriza je posebna vrsta mikorize povezana s biljkama iz porodice Ericaceae (npr. borovnice, brusnice). Gljive pomažu biljkama u pristupu organskom dušiku u vrlo kiselim i hranjivima siromašnim tlima.

Razvijena je kod biljaka koje rastu u kiselim i hranjivo siromašnim tlima.

Orhidna mikoriza

Poseban oblik mikorize koji se razvija kod orhideja. Kod ove vrste simbioze gljive su ključne za klijanje sjemenki orhideja, koje su vrlo male i nemaju dovoljno hranjiva za rast. Gljive pomažu opskrbiti orhideje hranjivima u ranoj fazi razvoja.

Obvezna je za preživljavanje mnogih orhideja u prirodi.

Što je mikoriza: Gdje se sve mogu koristiti mikorizne gljive?

Mikoriza se danas koristi u brojnim područjima gdje su ključna poboljšanja rasta biljaka, očuvanje ekosustava te smanjenje upotrebe kemijskih sredstava.

Poljoprivreda i vrtlarstvo
U poljoprivredi i vrtlarstvu mikoriza je sve više priznata kao prirodno sredstvo za povećanje prinosa bez potrebe za pretjeranom upotrebom kemijskih gnojiva. Mikorizne gljive pomažu biljkama u pristupu hranjivima iz tla, što povećava njihov rast i otpornost na stres. Primjerice, usjevi poput kukuruza, pšenice i soje vrlo dobro surađuju s arbuskularnom mikorizom, što omogućava bolji prinos i veću učinkovitost proizvodnje.

Obnova degradiranih ekosustava
Mikoriza se često koristi pri obnovi degradiranih zemljišta, poput rudarskih područja ili opožarenih terena. Mikorizne gljive pomažu biljkama u ponovnom uspostavljanju korijenskih sustava u osiromašenim tlima, što omogućava brži oporavak vegetacije i stabilizaciju tla.

Vrtni supstrati i ukrasne biljke
Kod uzgoja ukrasnih biljaka i pripreme vrtnarskih supstrata, mikorizni pripravci često se koriste za poboljšanje rasta korijena i otpornosti na bolesti. Gljive omogućuju bolju apsorpciju hranjiva, što rezultira bujnijim i zdravijim ukrasnim biljkama.

Rasadnici i sadnja drveća
Kod sadnje stabala i grmova mikorizni dodaci često se primjenjuju radi poboljšanja ukorjenjivanja i preživljavanja mladih stabala. Mikoriza pomaže drveću da se brže prilagodi novim uvjetima i učinkovitije koristi hranjiva iz tla.

Mikoriza i konoplja: zašto je koristiti

Kao što se iz članka moglo vidjeti, mikoriza ima brojne prednosti primjene. Nije drugačije ni kod uzgoja konoplje:

• Povećava korijenski sustav: s većim korijenskim sustavom biljke mogu bujnije rasti jer iz supstrata / zemlje mogu povući veću količinu hranjiva.
• Veća otpornost na pojavu bolesti: posljednjih godina sve više uzgajivača prijavljuje pojavu bolesti korijenskog sustava Fusarium Wilt. Riječ je o gljivičnoj bolesti koja uzrokuje odumiranje korijena, a posljedično i same biljke. Primjenom mikoriznih gljiva sprječavamo njezino širenje jer je riječ o konkurentnom obliku gljiva, zbog čega se bolest ne razvija ili se razvija sporije ako su biljke već zaražene.
• Zdravije biljke: ako su vaše biljke zdravije i imaju snažan imunološki sustav, na kraju će vas zasigurno nagraditi obilnim žetvama.

To su samo neke od prednosti korištenja mikorize. Ako mislite da ju je vrijedno dodati u svoj asortiman gnojiva, možete je naručiti na sljedećoj poveznici.