Kanabinoidi su jedna od najvažnijih spojeva odnosno aktivnih tvari koje nalazimo u biljci konoplje. Konoplja kao biljka posjeduje više od 100 različitih vrsta, a poznajemo i druge oblike.
Oni se ne nalaze samo u konoplji, već i u našem tijelu, odnosno farmaceutska industrija ih proizvodi i umjetno. Kako djeluju, koje vrste poznajemo i zašto su važni možete pročitati u sljedećim redovima.
Što su kanabinoidi?
Kanabinoidi su heterogena skupina spojeva čija je zajednička značajka da se vežu na kanabinoidne receptore. Nalazimo ih u biljkama, ali i u našem tijelu. Njihova najveća pozitivna osobina je da igraju ključnu ulogu u funkcioniranju endokanabinoidnog sustava u ljudskom tijelu.
Endokanabinoidni sustav u našem tijelu regulira različite fiziološke procese, kao što su apetit, san, bol i imunološki odgovor.
Kanabinoidi se svrstavaju među lipide, što znači da su topljivi u mastima. U osnovi ih dijelimo u tri skupine prema porijeklu:
- Fitokanabinoidi: nalaze se u biljkama (konoplji, američkom slamniku, vinskoj rutici)
- Endokanabinoidi: nastaju u određenim okolnostima u tijelima kralježnjaka, uključujući i čovjeka
- Sintetički kanabinoidi: nastaju u laboratorijima kemijskim reakcijama
U nastavku ćemo vam ove tri osnovne skupine kanabinoida detaljnije predstaviti.
Fitokanabinoidi
Fitokanabinoidi su prirodni spojevi koje nalazimo u različitim vrstama biljaka. Najpoznatiji su oni koje pronalazimo u biljkama konoplje.
Do danas je otkriveno više od 100 različitih fitokanabinoida. Najpoznatiji su sljedeći (ovdje vam predstavljamo samo prvih 10 najpoznatijih):
- Tetrahidrokanabinol (THC): Latinski: Δ9-Tetrahydrocannabinol; Kratica: THC
- Kanabidiol (CBD): Latinski: Cannabidiol; Kratica: CBD
- Kanabinol (CBN): Latinski: Cannabinol; Kratica: CBN
- Kanabigerol (CBG): Latinski: Cannabigerol; Kratica: CBG
- Kanabikromen (CBC): Latinski: Cannabichromene; Kratica: CBC
- Tetrahidrokanabivarin (THCV): Latinski: Δ9-Tetrahydrocannabivarin; Kratica: THCV
- Kanabidivarin (CBDV):Latinski: Cannabidivarin; Kratica: CBDV
- Kanabigerovarin (CBGV): Latinski: Cannabigerovarin; Kratica: CBGV
- Kanabiklavin (CBCA): Latinski: Cannabichromenic acid; Kratica: CBCA
- Tetrahidrokanabinolna kiselina (THCA): Latinski: Δ9-Tetrahydrocannabinolic acid; Kratica: THCA
Fitokanabinoidi: Kako djeluju?
Fitokanabinoidi utječu na funkcioniranje endokanabinoidnog sustava, što može djelovati na različite fiziološke procese u tijelu. Na primjer, CBD je proučavan zbog svog protuupalnog i antikonvulzivnog učinka, dok je THC poznat po svojim analgetskim i antiemetičkim svojstvima.
Istraživanja su pokazala da fitokanabinoidi najbolje djeluju kada ih konzumiramo zajedno (sinergija), a ne pojedinačno. To znači da kombinacija različitih kanabinoida može donijeti jači terapeutski učinak nego upotreba samo jednog izoliranog kanabinoida.
Ova pojava poznata je kao “entourage effect” ili učinak pratnje. Na primjer, kombinacija THC i CBD istraživana je kao potencijalna terapija za ublažavanje kronične boli kod pacijenata s rakom ili multipla sklerozom.
Endokanabinoidi
Endokanabinoidi su prirodno prisutni u ljudskom tijelu i dio su endokanabinoidnog sustava, koji regulira različite tjelesne funkcije. Glavna dva endokanabinoida su anandamid i 2-arahidonoilglicerol (2-AG). Endokanabinoidi su odgovorni za regulaciju procesa kao što su apetit, san, bol i imunološki odgovor.
U osnovi djeluju tako da se vežu na kanabinoidne receptore (CB1 i CB2), koji su prisutni u cijelom tijelu. Na primjer, CB1 receptori uglavnom se nalaze u mozgu i živčanom sustavu te utječu na neurološke procese, dok su CB2 receptori prisutniji u imunološkom sustavu i utječu na upalne reakcije.
Važno je razumjeti da endokanabinoidni sustav ne djeluje izolirano, već je uključen u brojne interakcije s drugim sustavima u tijelu, poput hormonskog i neurotransmiterskog sustava.
Studija iz 2017. godine pokazala je da disfunkcija endokanabinoidnog sustava može doprinijeti razvoju brojnih bolesti. Takve bolesti mogu biti povezane s pretilošću, dijabetesom i neurodegenerativnim bolestima.
Sintetički kanabinoidi
Sintetički kanabinoidi su umjetno stvoreni spojevi koji imitiraju učinke prirodnih kanabinoida. Razvijeni su prvenstveno za istraživačke svrhe, ali su postali i dio ilegalnog tržišta droga.
Važno je razumjeti da se sintetički kanabinoidi razlikuju od prirodnih po svojoj kemijskoj strukturi i učinku na tijelo.
Dok prirodni kanabinoidi djeluju prvenstveno na CB1 i CB2 receptore u tijelu, sintetički kanabinoidi mogu djelovati na brojne druge receptore, što može izazvati neobične i ponekad opasne nuspojave.
Studija iz 2018. godine pokazala je da je 36% korisnika sintetičkih kanabinoida doživjelo teške psihijatrijske probleme, poput psihoza i anksioznosti.
Upotreba sintetičkih kanabinoida povezana je i s rizikom od akutne toksičnosti, jer mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme poput srčanih aritmija, zatajenja bubrega pa čak i smrti. Iako su sintetički kanabinoidi u nekim državama legalno dostupni za medicinsku upotrebu, njihova rekreativna upotreba izuzetno je rizična i nepreporučljiva.
Kako utječu na mozak?
Kanabinoidi imaju značajan utjecaj na funkcioniranje mozga, jer se vežu na CB1 receptore, koji su prisutni prvenstveno u centralnom živčanom sustavu. Ti receptori uključeni su u regulaciju raspoloženja, pamćenja, percepcije boli i motoričkih funkcija.
Istraživanja su pokazala da kanabinoidi mogu utjecati na proizvodnju i otpuštanje neurotransmitera, poput dopamina, serotonina i glutamata.
Na primjer…
THC može povećati otpuštanje dopamina, što može dovesti do osjećaja euforije, dok CBD djeluje više kao modulator te može smanjivati anksioznost i poboljšavati raspoloženje bez izazivanja psihoaktivnih učinaka.
Studija iz 2016. godine pokazala je da dugotrajna upotreba THC-a može smanjiti gustoću sive tvari u određenim dijelovima mozga. To može utjecati na kognitivne funkcije.
Također, upotreba kanabinoida može utjecati na razvoj mozga kod adolescenata, što povećava rizik od razvoja psihijatrijskih poremećaja, poput shizofrenije i depresije.
Ima li upotreba kanabinoida nuspojave?
Kao i svaka aktivna tvar, i kanabinoidi imaju potencijalne nuspojave, koje se mogu razlikovati ovisno o vrsti kanabinoida, dozi i načinu upotrebe. Među najčešćim nuspojavama upotrebe kanabinoida su suha usta, vrtoglavica, smanjena koncentracija, anksioznost i povećanje apetita.
Kod upotrebe sintetičkih kanabinoida nuspojave mogu biti još izraženije i uključivati rizik od akutne toksičnosti, poput srčanih aritmija, zatajenja bubrega i mentalnih poremećaja. Također, dugotrajna upotreba THC-a može dovesti do razvoja tolerancije, što znači da korisnik treba sve veće doze za postizanje istog učinka, čime se povećava rizik od ovisnosti.
S druge strane, nuspojave CBD-a obično su blage i uključuju pospanost, umor i probavne smetnje. Međutim, važno je napomenuti da CBD može utjecati na djelovanje drugih lijekova, stoga je pri medicinskoj upotrebi kanabinoida važno posavjetovati se s liječnikom.
Kanabinoidi: Zaključak
O samom djelovanju kanabinoida već znamo puno toga. Ipak, u budućnosti će biti potrebno provesti još velik broj istraživanja kako bismo njihove pozitivne osobine mogli koristiti još učinkovitije i sigurnije.
Što su kanabinoidi? ➤
Koji je 5 najpoznatijih kanabinoida? ➤
Kako kanabinoidi utječu na naše tijelo? ➤
Koji su kanabinoidi psihoaktivni? ➤
Blagi psihoaktivni učinak imaju i THCV te CBN, ali u puno manjoj mjeri. Ostali, poput CBD, CBG i CBC, nemaju psihoaktivni učinak.

