Triploidne sjemenke marihuane

Triploidne sjemenke marihuane nešto su što bi u budućnosti moglo značajno promiješati razvoj novih sorti i načine uzgoja konoplje. Radi se o pravoj maloj revoluciji na području samog uzgoja i nečemu na što uzgajivači čekaju već dugo vremena.

Ovu tehnologiju već desetljećima, ako ne i stoljećima, primjenjuju pri uzgoju tradicionalnih poljoprivrednih kultura s ciljem povećanja prinosa.

U ovom članku opisat ćemo vam početke ove tehnologije, njezin razvoj te kakva će biti njezina primjena pri uzgoju konoplje u budućnosti. Pa započnimo…

Što su uopće triploidne sjemenke marihuane odnosno triploidna genetika?

Triploidna genetika odnosi se na organizme koji u svojoj strukturi imaju tri seta kromosoma (3n) umjesto uobičajena dva (2n), koliko nalazimo kod diploidnih organizama. Može se raditi o prirodnoj pojavi ili je ona potaknuta umjetno. Kod biljaka je triploidnost često pozitivna pojava jer nam omogućuje uživanje u većim plodovima koji ne sadrže sjemenke.

Ideja pri korištenju triploidne genetike kod konoplje u osnovi je slična: želja za većim, kompaktnijim i smolastijim cvjetovima koji ne proizvode sjemenke.

Triploidne sjemenke: kako su otkrivene i gdje se sve već koriste?

Poljoprivrednici uzgajaju triploidne biljke već stoljećima. Mogli bismo reći daleko prije nego što su uopće počeli razumijevati osnovnu genetiku. Ranija poljoprivredna društva jednostavno su zadržavala biljke koje su im se sviđale: bujnije, s većim plodovima i otpornije. A neke od tih biljaka te su osobine pokazivale upravo zato što su posjedovale triploidnu genetiku.

Znanstveno razumijevanje i namjerno stvaranje triploidnih biljaka uistinu je započelo u 20. stoljeću. Istraživači su otkrili da triploidne biljke mogu stvoriti pomoću kemikalija poput kolhicina, koji ometa normalnu diobu stanica.

Kolhicin, koji se dobiva iz mrazovca, ometa stvaranje mikrotubula upravo u trenutku kada se stanice dijele. To uzrokuje da dvostruki set kromosoma završi u istoj stanici. S tim otkrićem istraživanja triploidne genetike ubacila su u najvišu brzinu, a tehnologija je postala široko prihvaćena.

Danas upotrebu triploidnih sjemenki, odnosno biljaka dobivenih iz takvog tipa genetike, možemo vidjeti posvuda, pa i u našoj kuhinji. U poljoprivredi je korištenje takvog tipa sjemenki već dugogodišnja praksa.

Ako vas zanima kako na primjeru biljaka konoplje izrađuju triploidne sjemenke marihuane, sam postupak pročitajte na poveznici navedenoj na kraju u izvorima. Na samoj poveznici iznimno lijepo predstavljaju sam proces.

Triploidne sjemenke marihuane: Koje su prednosti i nedostaci?

Prednosti triploidne genetike u poljoprivredi su neosporne; u suprotnom se ova tehnologija ne bi tako široko proširila. Glavne prednosti su:

• Plodovi bez sjemenki: Tri seta kromosoma umjesto dva često uzrokuju da biljke postanu sterilne. To znači da su plodovi bez sjemenki, što potrošači radije biraju zbog boljeg iskustva pri konzumaciji.
• Veći plodovi: Biljke mogu proizvesti veće plodove zbog povećane metaboličke aktivnosti i vitalnosti. To može dovesti i do poboljšane nutritivne kvalitete.
• Veća otpornost biljaka: Neke triploidne biljke pokazuju veću otpornost na bolesti, štetnike i stres. Ta otpornost može im pomoći da prežive u nepovoljnijim uvjetima u odnosu na uobičajene biljke.
• Veća ujednačenost plodova: Pravilno uzgojene triploidne biljke obično su ujednačenije u rastu, zbog čega ih je puno lakše održavati i brati.

Kao i kod svega, i ovdje postoji nekoliko ključnih nedostataka:

• Sterilnost samih biljaka: Sterilnost triploidnih biljaka može biti nedostatak jer ih nije moguće prirodno razmnožavati. Zato je za dobivanje novih biljaka potrebno primijeniti zahtjevne tehnike oplemenjivanja. U praksi to znači da ne možemo uzgojiti vlastite sjemenke.
• Iznimno složeno oplemenjivanje: Uzgoj triploidnih biljaka uključuje izvođenje složenih tehnika, stručno znanje i pažljivo upravljanje. Također, za provođenje ovakvog tipa oplemenjivanja moramo koristiti i kemikalije, poput kolhicina, što može biti problematično ako se provodi u velikim razmjerima.
• Genetska nestabilnost: Zbog neobičnog broja kromosoma i njihovih učinaka na stanične procese teže je postići genetsku ujednačenost. Oplemenjivač mora uložiti dodatan trud kako bi stabilizirao genotip.

Triploidne sjemenke: praktični primjeri iz poljoprivrede

U suvremenoj poljoprivredi triploidna genetika prisutna je gotovo posvuda. Radi lakšeg razumijevanja donosimo vam nekoliko primjera uz koje ćete lakše shvatiti gdje je sve možemo susresti:

• Grožđe: Radi se o dobro poznatom primjeru upotrebe ovog tipa genetike za proizvodnju voća bez sjemenki. Ljudi preferiraju grožđe bez sjemenki, kako kada ga jedu svježeg, tako i u obliku grožđica. Još jedna prednost ovog tipa genetike su veći i ujednačeniji grozdovi. Triploidno grožđe stvara se selektivnim oplemenjivanjem i tretiranjem kolhicinom.
• Banane: Gledajući kroz povijest, radi se o jednoj od prvih kultiviranih biljaka koja je imala koristi od triploidne genetike. U početku su triploidne banane bile samo slučajna, sretna mutacija koju su poljoprivrednici zatim selektivnim oplemenjivanjem kroz stoljeća stabilizirali. Banane takvog tipa su sterilne i daju plodove bez sjemenki, što je za potrošače velika prednost (vjerojatno niste znali da originalna banana ima sjemenke ;).
• Lubenice: Triploidne lubenice nemaju sjemenke, stoga su za potrošače praktičnije i ugodnije za konzumaciju. U pravilu su i veće, najvjerojatnije zato što se hranjive tvari i energija biljke ne troše na razvoj sjemenki.

Triploidne sjemenke marihuane: zašto ovu tehnologiju primijeniti i kod konoplje?

Kao što ste vidjeli na primjerima iz poljoprivrede, primjena ove tehnologije mogla bi i kod konoplje imati zanimljive posljedice. Uzgajivači u stalnoj želji za što većim prinosima, snagom i samom ujednačenošću biljaka uvijek traže nove načine kako to postići. Jedan od načina je i upotreba ove tehnologije. Pa pogledajmo nekoliko područja u uzgoju konoplje gdje bi primjena ove tehnologije dovela do zanimljivih rezultata:

• Veće biljke: Dosadašnja istraživanja pokazuju da triploidne biljke konoplje imaju duže stabljike i veće lepezaste listove s većim i gušćim pučima (stomatama). Radi se o iznimnoj osobini, posebno pri uzgoju industrijske konoplje. Kod biljaka konoplje koje se uzgajaju s ciljem što većeg sadržaja kanabinoida, povećanom metaboličkom aktivnošću u načelu možemo doći do većih prinosa.
• Veća proizvodnja smole na cvjetovima: Iz dosadašnjih istraživanja može se iščitati da triploidne biljke konoplje mogu proizvesti do 40 % više smole u odnosu na svoje diploidne verzije. To dovodi do većih prinosa dragocjenih kanabinoida, kao što su THC i CBD, ali i aromatičnih terpena. Zbog toga su posebno privlačne za proizvodnju koncentrata i ekstrakata.
• Manja mogućnost pojave hermafrodita: Hermafroditizam, odnosno prisutnost muških i ženskih reproduktivnih organa na istoj biljci, može predstavljati ozbiljan problem uzgajivačima. Kod triploidnih biljaka vjerojatnost pojave hermafroditskih osobina je manja, što smanjuje rizik od samooprašivanja i neželjenog nastanka sjemenki.
• Sterilnost: Triploidne biljke konoplje navodno su 98 % sterilne, što uklanja rizik od nenamjernog oprašivanja i nastanka sjemenki u isključivo ženskim vrtovima (sinsemilla).
• Ujednačenost biljaka: Biljke ovog tipa obično su ujednačenije u rastu. To omogućuje da krošnja biljaka bude puno ravnija (canopy), što u velikim komercijalnim staklenicima olakšava održavanje jednake udaljenosti do LED Grow rasvjete. Posljedična ujednačenost u veličini konačnog uroda također je od ključne važnosti.

Tko vidi najveću prednost pri upotrebi ovog tipa sjemenki?

Zbog prednosti koje donosi upotreba takve genetike, njezinim su dolaskom oduševljeni prije svega komercijalni uzgajivači.

Prema istraživanjima, glavne prednosti vide prije svega u skraćivanju samog ciklusa uzgoja (u prosjeku za čak 7 dana), čime bi se (posebno pri korištenju umjetne rasvjete za uzgoj) osjetno smanjila potrošnja električne energije i sam ugljični otisak operacije.

Unatoč skraćenom ciklusu, urod može biti potpuno jednak ili čak obilniji (za 10 – 20 % uzimajući u obzir najbolje prakse). Zahvaljujući gušćim trihomima, možete očekivati i 3 – 5 % višu razinu THC-a. Veći i gušći cvjetovi triploida vizualno su znatno privlačniji krajnjem potrošaču.

Triploidne sjemenke marihuane: zaključak

Potencijal triploidne genetike u industriji konoplje je ogroman. Iskorištavanjem ove tehnologije komercijalni uzgajivači mogli bi uzgojiti biljke s vrhunskim svojstvima, što donosi iznimne koristi kako za industriju, tako i za krajnje potrošače.

Nastavkom istraživanja i napretkom tehnika oplemenjivanja, triploidna konoplja mogla bi ubrzo postati standard u suvremenom uzgoju konoplje.

Unatoč svim pozitivnim svojstvima, postoje i nedostaci koji se mogu pokazati katastrofalnima. Jedan od takvih je sama sterilnost biljaka (ne proizvode sjemenke), što znači da bismo brzo mogli ostati bez sjemenki za daljnji uzgoj.

Također, za uspješan uzgoj ovi tipovi genetike (kao što je slučaj kod poljoprivrednih kultura) zahtijevaju specijalizirana gnojiva, što se do sada (barem kod uzgoja kultura poput kukuruza) pokazalo iznimno lošom praksom.

Time se dodatno povećava ovisnost o bankama sjemenki, koje će tako u potpunosti kontrolirati tržište sjemenki. Radi se o pomalo paranoičnom opisu budućnosti, no unatoč iznimnim svojstvima koja ove vrste genetike posjeduju, vrijedi zapamtiti i loše strane koje ona donosi sa sobom.

Sjemenke ovog tipa možete pronaći i u našoj web trgovini.

IZVIR