Dekarboksilacija kanabisa

Dekarboksilacija kanabisa je složen izraz za izuzetno jednostavan proces. Jeste li se možda ikada zapitali zašto morate cvjetove konoplje zagrijati kako biste osjetili njihove psihoaktivne učinke? Ukoliko želite da Vas cvjetovi “pogode”, morate ih najprije dekarboksilirati. Što je zapravo dekarboksilacija i zašto je potrebno cvjetove konoplje dekarboksilirati?

Što je dekarboksilacija kanabisa?

Vrhovi postaju psihoaktivni samo na dva načina. Prvi način je da cvjetove osušimo i odležimo. Drugi je da cvjetove zagrijemo na određenu temperaturu. Puno više psihoaktivnih tvari nastaje ako biljke zagrijavamo nego ako ih odležavamo. Ukoliko želimo iz konoplje izvući njezin cjelokupni psihoaktivni potencijal, najprije morate provesti postupak dekarboksilacije.

Dekarboksilacija je duga riječ za jednostavan proces. Ukoliko želite svoje cvjetove dekarboksilirati, potrebno ih je samo na neki način toplinski obraditi. Već pri korištenju srednje visokih temperatura u suhom cvijetu konoplje počinju se odvijati uzbudljive kemijske reakcije. U tom procesu pretvaramo sastojke zvane kanabinoidne kiseline u oblik koji tijelo lako može iskoristiti.

Kanabinoidi su aktivne tvari koje nalazimo u biljkama konoplje i koje se vežu na stanice u našem tijelu te pritom oslobađaju razne učinke. Često zato dekarboksilaciju nazivamo i ”aktivacija”.

Najvjerojatnije ste već mnogo puta čuli da je primarna psihoaktivna komponenta u konoplji Delta 9 Tetrahydrocannabidiol (skraćeno THC). THC je sastojak zbog kojeg ste “napušeni” kada popušite mali cvijet ili pojedete neki proizvod koji sadrži ekstrakte konoplje.

Međutim, na rastućoj biljci konoplje nećete pronaći mnogo THC-a, odnosno gotovo ništa. Ono što ćete pronaći je spoj nazvan THCA ili punim nazivom Tetrahydrocannabolična kiselina.

THCA nije psihoaktivan. Ovaj kiseli spoj Vam neće izazvati osjećaj “napušenosti”. Ukoliko želite osjetiti učinke koji djeluju na um, potrebno je transformirati THCA u psihoaktivni spoj nazvan THC. Ako to želite učiniti, najprije morate dodati nešto topline.

Svaki put kada upaljačem zapalite smotuljak konoplje ili stavite cvjetove kanabisa u pećnicu, igrate se amaterskog kemičara. Pritom jedan spoj (THCA) pretvarate u drugi (THC). Mogli bismo reći i da nepsihoaktivni spoj pretvarate u psihoaktivni. Ukoliko želimo biti precizniji, možemo reći da uklanjamo skupinu ugljika iz kiselinskog oblika THC-a.

Iz toga proizlazi izraz dekarboksilacija, odnosno ako bismo preveli doslovno ”razugljičenje”. Kada kiseli oblik spoja ostane bez skupine ugljika, molekule THC-a mogu se slobodno vezati na stanične receptore u Vašem mozgu i tijelu.

Dekarboksilacija kanabisa: postupak

• Priprema konoplje: Cvjetove konoplje grubo usitnite kako bi se površina ravnomjerno zagrijavala. Nije potrebno da su čestice premale – dovoljno je da su grubo usitnjene.
• Postavljanje temperature: Dekarboksilacija je proces osjetljiv na toplinu. Optimalna temperatura za cvjetove konoplje je između 105 °C i 120 °C (preporučeno 115 °C). Ova temperatura omogućuje postupno i ravnomjerno zagrijavanje bez uništavanja ključnih kanabinoida i terpena koji su osjetljivi na toplinu.
• Pečenje u pećnici: Pećnicu postavite na 115 °C i pustite da se potpuno zagrije. Pripremite lim za pečenje i obložite ga papirom za pečenje, zatim ravnomjerno rasporedite usitnjenu konoplju po površini. Konoplju prekrijte aluminijskom folijom kako biste zaštitili osjetljive terpene od isparavanja.
• Vrijeme pečenja: Dekarboksilacija na 115 °C traje približno 30–40 minuta. Tijekom tog vremena THCA se pretvara u aktivni THC, a CBDA u CBD. Ako je cilj očuvati što više terpena, preporučuje se niža temperatura (105 °C) i dulje vrijeme (do 60 minuta). Tijekom zagrijavanja povremeno promiješajte konoplju kako biste osigurali ravnomjernu dekarboksilaciju.
• Hlađenje i skladištenje: Kada je vrijeme završeno, lim pažljivo izvadite iz pećnice i pustite da se konoplja ohladi. Ohlađenu konoplju pohranite u zatvorenu staklenu posudu na hladnom i suhom mjestu dok je ne budete koristili.
• Napomena: Postupak možete prilagoditi ovisno o željenom profilu kanabinoida i terpena. Povećanje temperature skraćuje vrijeme, ali može uzrokovati gubitak terpena koji utječu na aromu i učinke.

Postoje li prednosti konzumiranja konoplje u sirovom obliku?

Ukoliko se želite “napušiti” konopljom, morate je prethodno razugljičiti odnosno dekarboksilirati. Ipak, postoje određene koristi ako svoj urod ostavite ”sirov”. Imajte na umu da se time ne misli na osušene i očišćene cvjetove. Ukoliko svoje cvjetove osušite i očistite, time već u manjoj mjeri provodite dekarboksilaciju, jer su cvjetovi već odležali.

Sirovi i neosušeni cvjetovi konoplje imaju raznolik spektar zdravstvenih koristi. Kanabinoidne kiseline imaju snažan protuupalni učinak. Cvjetovi su pritom puni vitamina i hranjivih tvari koje nalazimo i u drugim ljekovitim biljkama.

Ukoliko želimo koristiti neobrađene cvjetove ili listove, moramo ih najprije svježe ubrati s biljke. Svježe ubrane cvjetove možete pohraniti u zamrzivač na dan ili dva, kao i ostalo ljekovito bilje.

Ipak, budite oprezni na znakove plijesni i uvenuća biljaka. Izuzetno gusti cvjetovi vrlo su podložni napadu plijesni ako su izloženi visokoj vlazi. Ukoliko želite najbolju kvalitetu i učinak, preporučuje se cvjetove upotrijebiti što je moguće brže. Također, cvjetovi prilično brzo gube na snazi i svojoj kiselinskoj formi ako ih ostavimo da stoje predugo.

Velik broj medicinskih korisnika konoplje postiže vrlo dobre rezultate ako jednostavno ujutro popiju smoothie od svježe samljevenih cvjetova.

Ukoliko želite pripremiti psihoaktivne grickalice, dekarboksilaciju je najbolje napraviti prije samog procesa njihove pripreme. Aktiviranje konoplje prije kuhanja osigurava da se THC potencijal materijala ne izgubi. Ukoliko taj proces ne provedete, riskirate gubitak snage THC-a.

Je li potrebno dekarboksilirati i sorte bogate CBD-om?

Kratak odgovor? Svakako. CBD je kratica za cannabidiol, još jedan vrlo čest kanabinoid koji se nalazi u biljkama konoplje. Za razliku od THC-a, CBD nije psihoaktivan. Kao i THC, i CBD se u biljci nalazi u kiselinskom obliku.

Ovaj sirovi oblik (CBDA) već sam po sebi ima vrlo visoke medicinske vrijednosti. Međutim, ukoliko ga aktivirate (pretvorba iz CBDA u CBD), tijelo ga lakše apsorbira. Ako to želimo reći znanstvenije, možemo reći da CBD time postaje biološki raspoloživiji.

To znači da se sastojak može brže apsorbirati u tijelo. Ukoliko ga konzumirate u neobrađenom obliku, tijelo mora obaviti dodatni posao kako bi razgradilo molekule i apsorbiralo kiselinski oblik na nešto drugačiji način.

Isto vrijedi i za sve ostale kanabinoide koje poznajemo. Svi kanabinoidi su u osnovi u kiselinskom obliku. Kako bismo ih učinili biološki dostupnijima tijelu, potrebno ih je uvijek najprije dekarboksilirati.

Temperature i terpeni

Kada govorimo o dekarboksilaciji, ona traje duže ukoliko je provodimo na nižim temperaturama. Međutim, to nije nužno loša stvar. Pri korištenju nižih temperatura tijekom samog procesa imamo znatno manje gubitke terpena.

Jeste li se ikada pitali zašto vrhovi iste sorte često imaju drugačiji okus i miris? Razlog se krije u terpenima. Ukratko, terpeni su aktivne tvari koje cvjetovima kanabisa daju njihov jedinstven miris i okus po borovnicama, menti, citrusima ili boru.

Terpeni imaju i brojne medicinske koristi, jer neki pomažu pri oslobađanju od stresa, dok drugi poboljšavaju koncentraciju i svjesnost.

Terpeni djeluju ruku pod ruku s THC-om i ostalim kanabinoidima te time pojačavaju medicinske vrijednosti određenih vrsta konoplje. Na primjer, jedan od najčešćih terpena je linalol.

Linalol je sastojak koji lavandi daje njezin jedinstveni miris. Sorte kanabisa poput OG Kush i Afgan obično imaju visoke razine linalola. Istraživači sugeriraju da to objašnjava umirujuće učinke THC-a.

Najviša temperatura za ekstrakciju terpena je između 154 i 204 °C. Svaka temperatura iznad toga uništit će terpene, čime će promijeniti okus i smanjiti medicinske vrijednosti Vašeg proizvoda.

(Izvir )