CBG: predstavljanje kanabinoida

U Hrvatskoj (kao i drugdje po Europi, gdje je konoplja još uvijek ilegalna) sve je popularniji uzgoj biljaka koje sadrže visoke razine CBG-a. Riječ je o do sada ne baš popularnom fitokanabinoidu, koji ćemo vam u sljedećim redcima pokušati predstaviti što je moguće detaljnije.

Što je CBG?

Cannabigerol, ili skraćeno CBG, je fitokanabinoid koji nema nikakva omamljujuća svojstva. S druge strane, korisniku može pružiti niz mogućnosti za terapijsku primjenu, jer posjeduje dobra antibakterijska, antimikrobna i protuupalna svojstva.

Ovaj kanabinoid prvi je put otkriven davne 1964. godine od strane Yehiela Gaonija i Raphaela Mechoulama. Kao i svi fitokanabinoidi, i CBG se u biljkama najprije nalazi u kiselinskom obliku (CBG-A).

• Ime: Kanabigerol
• Kemijska formula: C₁₁H₃₂O₂
• IUPAC ime: 2-[(2E)-3,7-dimetilokt-2,6-dienil]-5-pentilbenzen-1,3-diol
• Molekulska masa: 316,48 g/mol
• Vrelište: Podatak nije dostupan
• Izgled: Bijeli prah/kristali

Na ovom mjestu možemo reći da je CBG-A, odnosno kanabigerolna kiselina, osnovna molekula iz koje zatim nastaju svi ostali veći fitokanabinoidi. CBG-A je tako preteča THC-A, koji se potom pretvara u THC.

Za bolju ilustraciju pogledajte donju sliku:

Tijek transformacije CBG-a kroz razvoj biljke

U fazi cvatnje razine, odnosno postoci CBG-A u biljci počinju postupno padati. Mogli bismo reći da se pretvaraju u druge poznatije kiselinske oblike fitokanabinoida (THC-A, CBD-A, …). Kada se u završnoj fazi cvatnje taj proces dovrši, CBG-A u biljkama nalazimo u vrlo malim količinama. Ovdje govorimo o biljkama konoplje koje sadrže velike konačne količine THC-a i CBD-a. Najviše razine CBG-A u biljkama nalazimo nekoliko tjedana prije same berbe.

Ovaj kanabinoid, kao i sve ostale kanabinoide u biljkama, dobivamo procesom dekarboksilacije, pri čemu se svi kanabinoidi u kiselinskom obliku zbog prisutnosti topline pretvaraju u svoje konačne verzije (vidi gornju sliku).

Ovaj fitokanabinoid u našem tijelu ostvaruje interakciju s endokanabinoidnim sustavom, jer se može vezati i na CB1 i CB2 receptore. Ti su receptori zaduženi za regulaciju fizioloških procesa, poput raspoloženja, odgovora na bol ili poticanja apetita. Nedavna istraživanja pokazala su da CBG ima veću afinitet prema CB2 receptorima.

Ako za najveće kanabinoide poput THC-a i CBD-a već znamo kako djeluju na endokanabinoidni sustav, takvih podataka za djelovanje CBG-a još nemamo.

Unatoč tome, već postoje određeni podaci koji nam pokazuju kako bi se ovaj kanabinoid u budućnosti mogao koristiti. U osnovi ima vrlo slična svojstva kao CBD, prvenstveno mislimo na njegova protuupalna i antibakterijska svojstva.

Entourage effect odnosno sinergijsko djelovanje CBG-a

Svaki fitokanabinoid ima svoju jedinstvenu ulogu u farmakološkim aktivnostima. Ukoliko se u koncentratu nalazi više različitih kanabinoida (što je najčešće slučaj kada je koncentrat izrađen izravno iz biljke i pojedine kanabinoide ne sintetiziramo niti izoliramo), takav će koncentrat djelovati bolje jer se stvara takozvani učinak sinergije ili na engleskom Entourage effect.

Istraživanja su pokazala da je jedna od glavnih prednosti prisutnosti različitih kanabinoida u koncentratima poput CBD-a i CBG-a prvenstveno smanjenje djelovanja THC-a, odnosno njegovo ”kočenje” u smislu slabijeg psihoaktivnog učinka, čime se može povećati terapijski potencijal određenog koncentrata.

U jednom od istraživanja naveden je primjer u kojem se izvještava o prednostima sinergijskog učinka u liječenju leukemije. Pokazalo se bolje djelovanje aktivnih tvari u borbi protiv stanica raka u slučajevima kada je koncentratima dodan i CBG.

CBG: Mogućnosti potencijalne primjene u medicinske svrhe

Do sada je provedeno već nekoliko istraživanja koja su pokazala određeni potencijal primjene CBG-a u liječenju nekih zdravstvenih stanja. Predstavimo neka od njih:

Upala crijeva

Upala crijeva (eng. Inflammatory Bowel Disease) je kronična upala probavnog trakta i uključuje stanja poput Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa. U studiji objavljenoj 2013. godine, provedenoj na životinjama, rezultati su pokazali da je primjena CBG-a smanjila upalu i proizvodnju dušikovog oksida u debelom crijevu. Također se smanjila proizvodnja reaktivnih kisikovih spojeva u crijevima.

Bakterijske infekcije

Studija objavljena 2020. godine otkrila je da ovaj kanabinoid ima snažna antibakterijska svojstva. Posebno je bio učinkovit u liječenju meticilin-rezistentnog Staphylococcus aureus (MRSA). MRSA je, između ostalog, poznata po tome da uzrokuje na antibiotike otporne stafilokokne infekcije, koje je izuzetno teško liječiti.

Glaukom

U studiji provedenoj 2008. godine na životinjama, istraživači su otkrili da je CBG učinkovit u liječenju glaukoma. Smanjio je očni tlak i povećao otjecanje očne vodice, koja pomaže u održavanju pritiska u oku i osigurava hranjive tvari unutar oka.

Huntingtonova bolest

Riječ je o rijetkom i nasljednom zdravstvenom stanju koje se očituje ponajprije u destrukciji živčanih stanica u mozgu. U studiji provedenoj 2015. godine, istraživači su testirali učinke CBG-a i ostalih kanabinoida na miševima koji su imali ovu bolest.

Prema rezultatima studije, CBG je djelovao kao neuroprotektivni spoj, štiteći živčane stanice u mozgu od oštećenja. Osim neuroprotektivnog učinka, CBG je također pomogao u poboljšanju motoričkih poremećaja i štitio strijatalne neurone od toksičnosti 3-nitropropionske kiseline.

Rak debelog crijeva

U studiji provedenoj 2014. godine, istraživači su utvrdili da CBG-A smanjuje odnosno usporava rast tumora kod miševa koji su imali rak debelog crijeva.

CBG je inhibirao karcinogenezu debelog crijeva blokiranjem TRPM8 kanala, koji potiču odnosno omogućuju rast stanica raka. Također je inhibirao proizvodnju kolorektalnih stanica raka.

Stimulacija apetita

U studiji objavljenoj 2016. godine, provedenoj na štakorima, utvrđeno je da ima snažan stimulativni učinak na apetit.

Štakori koji su ga primili pojeli su čak 2x više hrane od onih u kontrolnoj skupini. Mogućnost stimulacije apetita posebno je korisna kod pacijenata koji se oporavljaju nakon kemoterapije te kod HIV pozitivnih bolesnika.

Disfunkcija mokraćnog mjehura

U studiji objavljenoj 2015. godine testiran je učinak velikog broja kanabinoida na disfunkciju mokraćnog mjehura. Istraživači su u studiji utvrdili da je među svim kanabinoidima upravo CBG pokazao najbolje rezultate u liječenju ove bolesti.

Po učinkovitosti su ga slijedili kanabinoidi poput THCV-a, CBD-a i CBDV-a.

CBG: Zaključak

Unatoč tome što u svijetu postoji manjak CBG-a, ponajprije zbog izuzetno zahtjevnog načina dobivanja. Uobičajene biljke konopljehttps://cannalogia.org/hr/ sadrže ga u vrlo malim količinama.

Sorte koje se uzgajaju s ciljem ekstrakcije ovog kanabinoida također ga sadrže u manjim količinama. One se kreću oko 4 %, a važno je napomenuti da se u Sloveniji, zbog izuzetno zahtjevnih uvjeta za uzgoj konoplje u svrhu ekstrakcije (ograničen broj sorti), u posljednjih godinu dana znatno povećao uzgoj CBG-a, jer biljke sadrže vrlo niske količine THC-a (ispod 0,02).

Sam CBG ima, u usporedbi s poznatijim kanabinoidima poput THC-a i CBD-a, iza sebe vrlo malo istraživanja o medicinskim mogućnostima primjene. Ipak, dosadašnja istraživanja pokazuju širok spektar potencijala, koji će se u budućnosti gotovo sigurno još povećati.